Njega kopita konja

Njega kopita konja

Bolesti kopita, KONJI


Njega kopita konja je sastavan dio pravilne skrbi i brige za konja. Kopita su čvrsta i rožnata nakupina koja štite kopitnu kost, a možemo ih povezati s noktom kod čovjeka. Radi svoje uloge kopito je preuzelo funkciju stopala koje nosi svu težinu konja i tako uvelike određuje radnu sposobnost konja. Kopito štiti osjetljivu strukturu prstiju i prilagođeno je raznim opterećenjima. Samo na primjeru galopa konja, gdje su kopita izložena udarima od 4 do 8 tona, možemo vidjeti koliko su kopita stvarno važna. Jedna izreka koja savršeno sumira važnost kopita kaže: „Nema kopita, nema konja“.

Kopitno tkivo se uglavnom sastoji od tvrdog, nerastvorivog proteina nazvanog keratin koji čine 95% kopita. Ostali važni sastojci kopita su sulfatne aminokiseline, metionin i cistein, koji su odgovorni za njegov razvoj i strukturu. Kopito sadrži i manje količine kalcija, natrija, kalija, cinka, magnezija i željeza. Prednja i zadnja kopita se razlikuju. Kod prednjih kopita kut zida je položeniji od stražnjeg za 45-50 ° u odnosu na vodoravnu površinu, dio kuke je duži od zida pete, kontura ruba potplata pravilno je zaobljena, a njegov najširi dio koncentriran je u sredini, potplat praktički nije konkavan i tanji je od stražnjeg kopita. Prosječna debljina je približno 10 mm. Kod zadnjih kopita je kut kukastog dijela u odnosu na vodoravnu površinu strmiji za 55-60 °. Ako ne opazimo na vrijeme, promjenu na kopitima, onda će najvjerojatnije konj imati problema s prednjim nogama ili s bolom u leđnom dijelu. Potplat ima značajnu konkavnost i debljinu, što omogućava stražnjim kopitima da se bolje odupru mehaničkim oštećenjima.

Rog kopita raste i stvaraju se novi slojevi koji guraju stare slojeve na površinu radi čega oni više ne dobivaju hranjive tvari iz krvi pa se stvrdnu i postanu fleksibilni. Kopitni zid raste oko 1cm mjesečno što znači da zid traje između 9 i 12 mjeseci. Rast roga kopita ovisi o nizu faktora kao što su prehrana i metabolizam, starost, stres, težina konja i pritisak na kopita, psihičko stanje i prisustvo intestinalnih parazita, godišnje doba, temperatura okoline, genetika …

Stopa rasta rogova kopita je podržana pravilnom ishranom s dosta proteina, kretanjem, vlagom u okolini i radom na čvrstom tlu. Loša ishrana, stajanje, trudnoća, rad na mekom terenu i bolesti usporavaju rast rogova kopita. Kopito čine: treći članak trećeg prsta (kopitna kost), dio drugog članka trećeg prsta (krunska kost), kopitni zglob, navikularna kost, ligamenti, tetive , krvne žile, živci i kopitne hrskavice. Anatomski razlikujemo tri osnovna dijela: zid kopita, petu i žabicu. Osim toga na kopitu razlikujemo još rub i krunu kopita. Rub kopita je mjesto kože noge na kopitu u vidu bezdlačnog područja širine 5 mm. Kruna kopita je dio koji se nalazi neposredno ispod ruba kopita. Zid kopita dijelimo na vanjsku i unutarnju površinu.

Unutrašnji dio zida nema pigmenta i fleksibilniji je radi veće količine vlage radi čega ima bolju pokretljivost i tako osigurava da su pokreti kopita zaštićeni od velikog šoka te dopušta da se kopitna kost i unutarnji dio zida kopita mogu kretati u suprotnim pravcima bez gubitka čvrstoće njihove veze. Vanjski dio kopita je pigmentiran i znatno je čvršći kako bi mogao nositi težinu konja i štititi unutrašnje strukture. Vanjski dio se također ponaša kao opruga u smislu da skladišti i oslobađa energiju tijekom različitih faza koraka. Zdrav kopitni zid mora biti bez pukotine i skoro pa nepropustan.

Žabica je građena od nepotpuno keratinizirane rožine. Nezdrava žabica sklona je infekcijama, koje ako se ne tretiraju mogu dovesti do značajnijih promjena u strukturi i uzrokovati šepanje. Ima ulogu u apsorpciji šoka, u cirkulaciji, te zaštiti osjetljivih struktura ispod. Sadrži živce koji omogućavaju konju da osjeti podlogu na kojoj stoji kao i da bude svjestan pozicije svojih nogu u odnosu na tijelo. U centru žabice prema stražnjem dijelu nalazi se centralni žlijeb. Zdrav žlijeb je plitak i širok, a ako on postane uzak i dubok tada mu prijeti nakupljanje bakterija i gljivica.


Njega kopita konja je jako bitna kako ne bi došlo do neželjenih bolesti i upala

Esencijalna briga oko konjskih kopita je čišćenje. Čišćenje je odlična mjera za sprječavanje infekcija i pukotina koje se lakše uklanjaju u početnoj fazi. Do problema može doći iz više razloga kao što su začahureni mali kamenčići koji mogu uzrokovati konjsku hromost, lijepljenje gnoja koje lako truli i može dovesti do gubitka snage. Amortizacija se smanjuje udaranjem o potplat pijeska, ako konj hoda po vlažnom tlu kopito može postati vlažno i uzrokovati bolest stopala.

Neke od najčešćih bolesti kopita su gnjilogriz žabice, mekuša kopita, reumatska upala, nekroza hrskavice kopita…
Usred loših higijenskih uvjeta kao što su prljave i vlažne štale, često se javljaju bolesti poput gnjilogriza žabice ili mekuše kopita. One se očituju rastapanjem rožine žabice i mekuša s bakterijskom infekcijom. Tkivo žabice i mekuše bude trulo devitalizirano s crnim iscjetkom i neugodnim mirisom.

Njega kopita konja započinje pravilnom korekcijom kopita, naročito zahvaćenog područja. Žabicu je potrebno očistiti i orezati kopitnim nožem, dezinficirati magnezijevim ili bakrenim sulfatom te nanijeti adstringentnu kremu, ljekoviti sprej ili otopinu. Postupak čišćenja kopita potrebno je ponavljati svakodnevno do izlječenja, a higijenu kopita važno je nastaviti i kasnije. U težim slučajevima potrebna je i antibiotska terapija.

Na konjska kopita se stavljaju potkove kako bi zaštitile kopita od prekomjerne abrazije prilikom kretanja po tvrdoj podlozi, pomažu pri izbjegavanju mehaničkih oštećenja, isključuju ozljede unutarnjih dijelova kapsule roga, pomažu u održavanju ravnoteže u skliskim područjima, otklanjaju ortopedske nedostatke.
Kod njege kopita konja je redovita briga i čišćenje te pružanje kvalitetnih uvjeta vrlo bitno za sprječavanje razno raznih bolesti kopita i održavanje njihova zdravlja.

U našem dućanu imamo sve što vam je potrebno za zdravlje i njegu kopita konja

Hoof balm Equine America za konjska kopita koncentrirani je spoj prirodnih ulja- kokosa, avokada, jojobe i ekualiptusa- koji hidratizira, hrani i štiti kopito, a u isto vrijeme mu dozvoljava disanje. Ova ulja su iznimno važna za zdravlje i brigu o kopitima te omogućavaju hidrataciju, hranjive tvari i zaštitu koja seže u duboke slojeve kopita, a u isto vrijeme štite od bakterija i gljivica.

Ako vaš konj pati od napuknutih ili krhkih kopita preporučujemo Super Hoof Powder Plus biotin za konje koji sadrži 25 mg biotina na 50 g dnevne doze te pomažu u održavanju jakih, zdravih kopita.

Biotin Xtra u prahu sadrži  20 mg biotina na 50 g dnevne doze, kao i cink i metionin koji sadrže MSM i pivski kvasac za održavanje jakih, zdravih kopita.

Za konje koji pate od svrbeža i oštećene kože zbog blatnih i vlažnih uvjeta, preporučujemo korištenje antibakterijske masti Magic Mud Formula koja se brzo upija i njeguje zahvaćene dijelove kože te se rezultati vide već u vrlo kratkom roku korištenja!

Za zahvaćene dijelove kože i gubitak dlake u pomoć dolazi Derma Gel koji je prikladan za korištenje na svim životinjima. Nježno hladi i umiruje iritaciju te pomaže ponovnom rastu dlake.

Izvori:
Radišić, B. (2009.): Anatomija kopita i kopitni mehanizam. Sveučilište u Zagrebu,
Veterinarski fakultet, Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Zagreb.
Radišić, B. (2010.): Bolesti kopita. Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Klinika za
kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju, Zagreb.

Cushingov sindrom kod konja

Cushingov sindrom kod konja

Bolesti kopita, KONJI

Cushingov sindrom kod konja usko je povezan s nedavno prepoznatim stanjem koje se naziva ‘metabolički sindrom’. Obje su bolesti endokrini poremećaji kod odraslih konja. U ovom ću članku sažeti nalaze autorice članka u nastavku Christie Malazdrewich o Cushingovoj bolesti kopitara, a u nastavku ću prićati o metaboličkom sindromu.

Iako obje bolesti imaju zapanjujuće kliničke sličnosti – osobito predispoziciju za razvoj kroničnog laminitisa, biologija bolesti u svakom se slučaju prilično razlikuje.

Za uspješno vodstvo potrebno je znati razlikovati. Naše razumijevanje obje bolesti, posebno metaboličkog sindroma, je nepotpuno i podložno stalnom razvoju. Ali trenutno je dostupno dovoljno podataka da se istaknu neke važne sličnosti i razlike za vlasnike konja, kaže Christie Malazdrewich.

Što je Cushingov sindrom kod konja?

Cushingova bolest konja poremećaj je hipofize koji rezultira hormonalnom neravnotežom, uzrokujući različite kliničke znakove:

• duga valovita kosa koja se ne mijenja prema normalnim sezonskim obrascima,
• pretjerano znojenje,
• letargija i slabe sportske performanse,
• kronični rekurentni laminitis,
• neplodnost,
• gubitak težine,
• atrofija mišića, posebno duž gornje linije (vrata i leđa),
• abnormalna raspodjela masnoće, s nakupljanjem na vratu, u korijenu repa i iznad očiju,
• konzumacija velike količine vode i izlučivanje velike količine urina,
• odgođeno zacjeljivanje rana ili povećana osjetljivost na infekcije.

Bez liječenja, simptomi se vremenom pogoršavaju i mnogi se konji eutanaziraju kao rezultat laminitisa, ponavljajućih apscesa kopita ili komplikacija povezanih s bakterijskim infekcijama.

 Što uzrokuje Cushingovu bolest kod konja?

Kod pasa i ljudi Cushingovu bolest uzrokuje tumor prednjeg parsala (pars distalis).

Kod konja, bolest zahvaća srednji dio (pars intermedia) hipofize. Ovaj dio žlijezde čine stanice koje luče drugačije hormone od onih u prednjem dijelu hipofize, što predstavlja drugačiji profil hormona uočen kod Cushingove bolesti konja u usporedbi s ljudima i psima. Kod bolesnih konja, srednji dio hipofize proizvodi prekomjerne količine pro-opiomelanokortina (POMC) i nekoliko hormonski aktivnih derivata, uključujući adrenokortikotropni hormon (ACTH).

Rad srednjeg dijela hipofize obično provjeravaju živčane stanice koje luče dopamin, a koje potječu iz hipotalamusa, obližnjeg dijela mozga koji regulira različite tjelesne funkcije poput žeđi, gladi, tjelesne temperature, ravnoteže vode i krvnog tlaka. U većini slučajeva Cushingove bolesti hipofiza nije istinski neoplastična, ali je povećana i preaktivna kao rezultat nepravilne regulacije hipotalamusa. Zapravo, najučinkovitiji lijek dostupan za bolest je pergolid koji djeluje oponašajući inhibicijski učinak hipotalamičkih živčanih stanica na hipofizu.

Kod pasa i ljudi glavni hormon koji proizvodi neispravna hipofiza je ACTH, koji stimulira nadbubrežne žlijezde da proizvode velike količine kortizola, hormona koji se obično oslobađa tijekom fizičkog i emocionalnog stresa i stresa iz okoline.

Trajno izlučivanje viška kortizola odgovorno je za mnoge kliničke znakove Cushingove bolesti kod pasa i ljudi. Cushingov sindrom u konja, međutim, obično pokazuje normalnu ili čak nisku razinu kortizola, što upućuje na to da derivati POMC (osim ACTH) igraju važniju ulogu u razvoju bolesti. S obzirom na velike biološke razlike između Cushingove bolesti kod pasa i ljudi i varijante bolesti kod konja, mnogi veterinarski znanstvenici danas favoriziraju naziv hipofiza pars intermedia disfunkcija (PPID), koji opisuje bolest kod konja.

Kako liječiti Cushingov sindrom kod konja?

Optimalno upravljanje Cushingovom bolešću uključuje kombinaciju specifičnih lijekova za normalizaciju funkcije hipofize i potporne skrbi za rješavanje i prevenciju komplikacija povezanih s bolestima. U oba slučaja bit će potrebna dosljednost tijekom cijelog života, jer neće biti moguće preokrenuti proces bolesti. U ranim fazama neće biti potrebni posebni lijekovi, a bit će dovoljne mjere poput šišanja, stroge dijete i pažljive njege zubi i kopita.

Budući da su bolesni konji često otporni na inzulin, treba izbjegavati slatku hranu i onu drugu s visokim udjelom topljivih ugljikohidrata. Poželjne su masnoće visoke kvalitete. Preporučuju se peleti ili ekstrahirana hrana posebno dizajnirana za starije konje no svakako treba izbjegavati hranu s visokim udjelom šećera ili melase.

Važnost rane dijagnoze i efektivnog liječenja bakterijskih infekcija kod lakše i teško bolesnih konja ne može se dovoljno naglasiti.

Lijekovi koji se koriste za liječenje ovog stanja usredotočeni su na

(1) smanjenje količine ACTH i drugih derivata POMC koji luči hipofiza (npr. Ciproheptadin, pergolid) i / ili

(2) suzbijanje sinteze i oslobađanja kortizola (npr. Trilostan).

Trenutno odabrani lijek je pergolid mezilat (Permax®), koji se daje oralno svakodnevno. Preporučena početna doza je 0,002 mg / kg (približno 1 mg na 1000 kg konja) jednom dnevno; ova se doza može postupno povećavati ako se kliničko poboljšanje ne dogodi nakon jednog do dva mjeseca liječenja.

Uz ove lijekove, za kontrolu bolesti konja Cushinga koriste se različiti dodaci prehrani i alternativne terapije. Opsežni pregled ovih strategija izvan je dosega ovog članka, ali dvije koje mogu biti korisne i vjerojatno neće predstavljati značajan rizik uključuju dodatak magnezija u prehrani (za postizanje ciljanog omjera kalcij: magnezij od 2: 1) i krom pikolinat. Te su hranjive tvari korisne u liječenju dijabetesa tipa 2 i rezistencije na inzulin kod ljudi, a mogu biti korisne u slučaju konja koji razvijaju inzulinsku rezistenciju i hiperglikemiju.

U našoj online trgovini Vitamini Za Konje možete pronaći dodatak pelete Cushins koji podržavaju hipofizu, regulaciju inzulina, zdravlje crijeva i kopita. Sadrži ekstrakt smreke, biotin, metionin, antioksidante, MSM, prebiotike, probiotike …

Laminitis kod konja je češći nego što mislite

Bolesti kopita, KONJI

Laminitis kod konja se povijesno smatralo da ima upalni uzrok koji proizlazi iz naglog pretjeranog uzimanja bujne paše ili prekomjerne konzumacije žitarica, visokih šećera i škroba, od kojih većina završava u stražnjim crijevima, a fermentiraju ga mikrobi, a ne probavljeni enzimima u gornjem dijelu crijeva.

Ova fermentacija ovih vodotopivih ugljikohidrata rezultira promjenama u mikrobiomu stražnjih crijeva, što dovodi do štetnih promjena u unutarnjem okolišu crijeva. Iako nije potpuno razumljiv, smatra se da upalni odgovori na ove promjene u mikrobiomu crijeva u konačnici utječu na opskrbu kopita krvlju kroz niz upalnih kemikalija. Šteta od slobodnih radikala i nedostatak hranjivih sastojaka zbog smanjene opskrbe krvlju uzrokuje oštećenje stanica lamela kopita, što rezultira jakom boli, tromosti i oštećenjima kopitnih struktura.

Prekomjerni rad na tvrdom terenu, zadržane posteljice, česte infekcije i problem s udovima također može rezultirati upalnim laminitisom kod konja.

Nedavna istraživanja opisuju daljnji uzrok – endokrinu ili hormonalnu disfunkciju, bilo od Cushingsove bolesti – koja se češće naziva PPID (Pars-hipofizna intermedijalna disfunkcija), ili niz sindroma poznatih kao Metabolički sindrom konja (EMS). Te poremećaje karakteriziraju, između ostalih simptoma, pretilost i disregulacija inzulina (IR) i mogu imati genetsku osnovu – s većom učestalošću kod domaćih ponija i nekih pasmina.

Razlozi zbog kojih povećane razine inzulina mogu izazvati laminitis kod konja nisu u potpunosti razumljivi, ali mogu biti povezani s višim razinama posebnih bjelančevina u tijelu zbog kojih se krvne žile sužavaju, smanjujući opskrbu periferne cirkulacije krvlju, a posebno kopita. To može rezultirati sužavanjem i istezanjem stanica u laminama, a čini se da se to događa postupno, prije nego što vlasniku simptomi postanu očigledni – za razliku od upalnog laminitisa, koji je obično brz.

Sve je više dokaza za pružanje dodatne antioksidativne i protuupalne potpore na biljnoj bazi putem pažljivo odabranih dodataka koji također mogu sadržavati folnu kiselinu, magnezij i cimet (prirodni izvor kroma).

Pravilna i pravovremena skrb je ključna!

  • Nazovite svog veterinara! Laminitis kod konja zbog upalnih uzroka treba hitno liječiti kako bi se smanjila upala i bol, te spriječilo pretjerano oštećenje ploča i moguća rotacija kostiju kopita. Slično tome, laminitisu koji proizlazi iz hormonske neravnoteže trebat će veterinar kako bi prepoznao i eventualno liječio osnovni uzrok.
  • Potrebna je prehrambena strategija i program vježbanja koji pomažu smanjiti pretilost (ako postoji) i poboljšati regulaciju inzulina.
  • Potrebno je biti konzistentan i ne hraniti konja s količinom hrane koja je veća od 1,4-1,7% tjelesne težine dnevno. (Vaga vam može pomoći u praćenju napretka u mršavljenju i doziranju hrane)
  • Treba osigurati prehranu s niskim sadržajem škroba i niskim udjelom šećera, a najvažnije hranjive tvari trebaju biti dobivene kroz krmu niskih specifikacija, poput kasno sječenog, stabljikastog (ali čistog) sijena koje ima niže razine topljivih ugljikohidrata.

Nažalost, ne postoje apsolutne informacije o tome koja je sigurna granica unosa škroba i šećera.

Najbolji savjet trenutno je natapanje sijena u čistoj vodi (mijenja se svakodnevno), idealno je više od 6 sati u hladnom vremenu ili 1-2 sata u toplim uvjetima što će dodatno smanjiti vodotopive ugljikohidrate.

  • Uključivanje male količine čiste slame može povećati vrijeme žvakanja.
  • Upotrijebite male ili dvostruke mreže kako biste povećali vrijeme hranjenja i stavite ih na različita mjesta kako biste potaknuli kretanje i ponašanje u potrazi za hranom.
  • Ograničite ili kontrolirajte pristup pašnjacima bilo pomoću brnjice, bilo pomoću tračnica, umjesto trakaste paše kako biste potaknuli kretanje.
  • Osigurajte esencijalne minerale i vitamine putem dodataka koji udovoljavaju ključnim zahtjevima za opće zdravlje i oporavak, bez unošenja nepotrebnih kalorija
  • Razmislite o uključivanju dodatnih dodataka prehrani kao što su pre i probiotici koji će vam pomoći vratiti zdrav mikrobiom u crijevima vašeg konja.
  • Razgovarajte o planiranom i nadgledanom programu vježbanja s veterinarom.
  • Sve je više dokaza za pružanje dodatne antioksidativne i protuupalne potpore na biljnoj bazi putem pažljivo odabranih dodataka koji također mogu sadržavati folnu kiselinu, magnezij i cimet (prirodni izvor kroma).
Call Now Button